|
|
snowmann
16.06.2006., petak
Dominik
Evo, pozdravlja vas naš mali ponos!
|
03.06.2006., subota
Zakon o zabrani pušenja
Kao prvo, pozdrav svima! Znam da me dugo nije bilo sa nečim novim ali se nadam da ponekad navratite.
Htio bi napisti nekoliko riječi o aktualnoj temi prijedloga zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima. Razlog toga je dosta medijske pažnje koja je ovih dana usmjerena na to. Posebno što čitam jako puno kritika na taj prijedlog.
E pa ovako. Nije mi jasno kako ti koji puše imaju obraza buniti se protiv tog zakona. Čak po nekima od njih, kao da se osječaju diskriminirani što neće moći pušiti naprimjer u kafiću. Ja te iste pitam a zašto bi pušili? Ako ja koji ne pušim dođem u kafić, od kuda njima pravo da me truju svojim dimom? Nemaju to pravo.
Sad će neki reći da ja nemoram u takav kafić, ali kafića u kojima se ne puši nemoguće je pronaći.
Mislim da svatko ima pravo radi što hoče u granicama opće poznatih normi, ali bi po mojom pušenje trebalo biti privatna stvar. Tako da nek puši tko hoče ali kod kuće ili negdje gdje neće ugrožavati druge. Jer, čujem komentare tipa: zašto nebi pušili, kakav zdrav život, pa zrak je ionako prepun bakterija, smoga itd. E pa to je njihovo mišljenje, a neka budu svjesni da ima i nas koji misle drugačije i koji ne žele udisati dim nečije cigarete. Jer ti drugi oko njih nemaju mogučnost izbora.
|
30.04.2006., nedjelja
U predvečerje
U predvečerje
Jednog zimskog dana
Ugasila se zvijezda
Nestalo je sna.
U predvečerje
Sječanja se bude
Srcu je hladno
Htjelo bi da ode.
U predvečerje
Mjesec se skriva
Jedna mi suza
Obraz umiva.
U predvečerje
Bol je najveća
Ostat će ona
Sve do proljeća.
|
21.04.2006., petak
Evo me....
|
Pozdrav svima koji me ponekad posjete. Svi vi koji ste me več čitali znate za mog malog i sve to, a to je razlog zašto ne pišem više. Ali ću se potruditi da ipak nađem vremena za vas, jer mi je drago da znam da vas na neki naćin imam. U više navrata u životu sam bio u situaciji da budem "rame za plakanje", i poslušao sam i pomogao sam tim osobama koje su me trebale. A isto tako sam i ja bio u situacijama kad sam trebao prijatelje. Tako da jako cjenim prijateljstvo, poštovanje, povjerenje. Volim upoznavati nove ljude, čuti nova i različita mišljenja, iskustva, a i svoja iskustva podjeliti s drugima. Bilo tko od vas me zato može pitati što god poželi. Može me i komentirati kako želi, jer volim čuti iskrena mišljenja pa makar i negativna. Bolje i to nego uvijene laži.
Eto, toliko za ovaj put. Budite dobri, veseli i zanimljivi. Uživajte u ovim ljepim proljetnim danima.
Čujemo se. Pozdrav! 
|
18.04.2006., utorak
Pasija
Pošto je nekidan na TV-u prikazan film Pasija, htio bi o njemu reći nekoliko riječi. Kao prv, film me se jako dojmio. Prije svega, zbog realističnih scena bičevanja odnosno mučenja. Scene su zaista strašne. Zapitao sam se da li je to moguće u stvarnosti. Zar je moguće da se sve to odigralo i u stvarnosti na tako okrutan naćin? Zar je moguče da netko izdrži takva mučenja? Film se zaista nemože preporučiti za gledanje svakome. Ja mogu reći da nakon gledanja filma nekako drugačije gledam na Isusa i njegov život, sa još više poštovanja i respekta.
Nemam puno vremena pa bi to bilo ukratko.
Vaša mišljenja i komentari su dobrodošli i bit će rado pročitani.
|
16.04.2006., nedjelja
SRETAN USKRS !!!
|
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS SVIMA !!!
|
11.04.2006., utorak
...............
...Pošao sam stazom
prema sumraku,
ostavio sam sječanje
na hladnom kamenu.
Pošao sam stazom
gore prema zvijezdama
a iza mene ostali su
samo tragovi-
ostaci moje ljubavi...
|
Francuska poslovica
|
"Ljubav je živuća smrt i umirući život."
|
Nizozemska poslovica
|
"Ljudi su tek zarez, večinom su upitnik, rijetko kad točka, a najrjeđe uskličnik."
|
10.04.2006., ponedjeljak
Ludnica.....
Pozdrav svima! Eto, malo duže me nije bilo. Zašto? Pa eto, kako sam već rekao, dobili smo bebu, a pošto su tjedan dana i beba i mama kod kuće, obaveza je puno. doduše, sve to su slatke obaveze ali oduzimaju vremena. Ma da dan traje dvostruko duže, nebi bilo dosta. Dok se mama ne oporavi brinem se o oboje. Ali, da ne ispadne da se žalim, ne žalim se. Kad se pogleda to malo svorenje, kad ga čuješ, kad ga osjetiš, pomirišeš, tad zaboraviš sve brige, sav umor, sve....
|
|
|
